Zloćudne hematološke bolesti više od 50 godina liječe se transplantacijom krvotvornih matičnih stanica (transplantacijom koštane srži), što podrazumijeva zamjenu oboljelih krvotvornih stanica bolesnika zdravim krvotvornim stanicama zdravog donora. Još 1971. osnovan je prvi registar donora u svijetu, u Velikoj Britaniji, radi pronalaska podudarnog donora za jedno dijete rođeno s rijetkim poremećajem krvi, zvanim Wiskott-Aldrichov sindrom. Iako nije pronađen odgovarajući donor za Anthonyja, ostavština njegove obitelji živi i dalje: Danas je u svijetu više od 12 milijuna ljudi u registrima donora koštane srži, priča hematolog, dr. med. Marin Šimunić iz KBC-a Split, jedan od troje hrvatskih liječnika koji su ove godine dobili priliku za stručno usavršavanje u inozemstvu preko Zaklade Ana Rukavina.
POGLEDAJTE VIDEO:
Registar je u Hrvatskoj osnovan još 1996., ali je broj donora godinama stagnirao, sve do 2006. godine i pisma Ane Rukavine "Želim život", koje je promijenilo stvari. Danas ima više od 68.000 upisanih dobrovoljnih darivatelja i 207 spašenih života, u Hrvatskoj i svijetu. Hrvatska je danas na 11. mjestu u svijetu po broju potencijalnih darivatelja na 10.000 stanovnika, te 8. po broju darovanih krvi iz pupkovine na 10.000 stanovnika.
Znanje je prioritet
- Zaklada, između ostalog, podupire istraživanja novih mogućnosti liječenja leukemije, limfoma i drugih teških oštećenja koštane srži, a jedna od aktivnosti je i financiranje edukacije hrvatskih liječnika u vrhunskim inozemnim centrima. Od 2014. podržala je edukaciju 14 liječnika i jedne medicinske sestre, kaže dr. Šimunić. Osobno je proveo godinu dana u američkom Nacionalnom institutu za zdravlje (NIH), kojem pripada Nacionalni institut za rak (NCI), u Washingtonu.
Dr. Tajana Grenko Malnar: Bila sam oduševljena angažiranošću liječnika, timskim radom, revolucionarnim terapijama i spašenim životima iz naizgled bezizlaznih situacija
- Imao sam priliku sudjelovati u kliničkim istraživanjima s najnovijim lijekovima, kao prvi liječnik iz KBC-a Split koji je dobio priliku za ovkvo usavršavanje, kaže. Znanje koje je stekao neprocjenjivo je te nema riječi hvale za mentore s kojima je radio.
I dok dr. Šimunić u Splitu već pomalo implementira stečena iskustva, hematolog dr. med. Marin Međugorac iz KBC-a Zagreb tek se ovih dana vraća s tromjesečne edukacije u Londonu. Kaže kako je još u vrijeme studija shvatio da želi specijalizirati jednu od grana interne medicine, a hematologija mu je bila zanimljiva jer je povezana sa suvremenim dijagnostičkim i terapijskim metodama za čije razumijevanje je potrebno poznavanje molekularne biologije i imunologije. Od lipnja 2024. je u KBC-u Zagreb, na Odjelu za liječenje alogenom transplantacijom Zavoda za hematologiju.
Usavršavanje u Londonu
Bavi se liječenjem odraslih bolesnika s hematološkim bolestima, za koje je potrebna alogenična transplantacija krvotvornih matičnih stanica. Tri mjeseca proveo je u bolnici University College London Hospitals (UCLH), pod nadzorom Dr. Donala McLornana, jednog od vodećih europskih hematologa u području alogenične transplantacije krvotvornih matičnih stanica kod oboljelih od kroničnih mijeloproliferativnih neoplazmi. Načela liječenja alogeničnom transplantacijom, kao i oboljelih od akutnih leukemija i kroničnih mijeloproliferativnih neoplazmi, slična su u UCLH-u i u KBC-u Zagreb, uz male razlike u dostupnosti pojedinih dijagnostičkih postupaka i novih lijekova.
- Prostora za napredak kod nas svakako ima, posebno u području šireg izbora CAR-T terapije (vrsta selektivne stanične terapije genetički preinačenim vlastitim T-limfocitima) te uključivanju više pacijenata u kliničke studije. Prvo će, nadam se, biti i ostvareno s najavljenom akademskom proizvodnjom CAR-T stanica u našoj državi - kaže.
Dodaje da je u Londonu imao priliku promatrati klinički rad na odjelu i u poliklinici, sudjelovati na sastancima Tima za multidisciplinarno liječenje alogeničnom transplantacijom i CAR-T stanicama te Tima za akutne leukemije i kronične mijeloične neoplazme.
Izazov i strahopoštovanje
- Bio sam uključen i u radnu skupinu za kronične hematološke neoplazme Europskog društva za transplantaciju krvotvornih matičnih stanica. Sve je to poticaj da još više učim i nastojim svakim danom biti bolji u onom čime se bavim, u korist naših pacijenata - govori dr. Međugorac.
Dr. med. Marin Šimunić: Imao sam priliku sudjelovati u kliničkim istraživanjima s najnovijim lijekovima, kao prvi liječnik iz KBC-a Split, ali i uopće prvi liječnik izvan Zagreba
Hematologinja dr. Tajana Grenko Malnar iz KBC-a Rijeka tijekom tromjesečne edukacije u bolnici St. Antoine, u Parizu, boravila je na kliničkoj opservaciji pod mentorstvom prof. Mohamada Mohtyja.
- Ostvarenje suradnje prvenstveno dugujem profesorici Zinaidi Perić, wkoja je izuzetno aktivna u Europskom udruženju za transplantaciju koštane srži (EBMT) te usko surađuje s profesorom niz godina - priča. Rođena Riječanka, bila je odlična učenica s mnogo interesa, no prekretnica u životu dogodila se nakon što joj je u život ušla nova učiteljica biologije, profesorica Mirna Bogić.
- Učeći o kompleksnim mehanizmima rada ljudskog tijela, u medicini sam vidjela izazov i strahopoštovanje. Kako su moje snažne strane disciplina, radišnost, radoznalost i rješavanje problema i kriznih situacija, smatrala sam da nema boljeg nego upotrijebiti ih za dobrobit drugog ljudskog bića, pojašnjava. Tijekom prakse u sklopu Medicinskog fakulteta raspoređena je na vježbe na odjel hematologije, što pamti kao prekretnicu u karijeri.
- Bila sam oduševljena angažiranošću liječnika, timskim radom, revolucionarnim terapijama i spašenim životima iz naizgled bezizlaznih situacija. Sjećam se bolesnice koja je zbog agresivne bolesti preko noći izgubila mogućnost hoda. Kao neiskusna studentica pripremala sam se na najlošiji ishod. Međutim, liječnici su joj ponudili lijek iz kliničkog ispitivanja i taj novi lijek je ostavio odličan učinak; stavio bolest pod kontrolu i omogućio joj normalno funkcioniranje. Shvatila sam da je moderna hematologija različita od onog što nam prikazuju filmovi i da se se razvija u jednu od najprogresivnijih grana medicine. Mislim da svoj odabir specijalizacije uvelike dugujem toj gospođi - dodaje.
Nakon rada u Zavodu za hitnu medicinu prijavila je tu specijalizaciju u KBC-u Rijeka i trenutno je u petoj godini usavršavanja.
- Liječimo odrasle bolesnike s malignim i nemalignim hematološkim bolestima i ponosni smo nositelji i jednog od 12 referentnih centara Ministarstva zdravstva RH, koji djeluju pri KBC-u Rijeka. Radi se o Referentnom centru za potporno liječenje i kvalitetu života bolesnika s hematološkim bolestima, čija je voditeljica neumorna doc. dr. Duška Petranović - ističe Grenko Malnar.
Hrvatska dobro kotira
Osobno se, kaže, najviše pronalazi u malignoj hematologiji, s tim da je danas teško zamisliti hematologiju bez transplantacije krvotvornih matičnih stanica.
Dr. Međugorac Bio sam uključen i u radnu skupinu za kronične hematološke neoplazme
- Međutim, samo trećina pacijenata ima sreću pronaći podudarnog srodnika, a u vremenima u kojima su nuklearne obitelji sve manje, taj postotak je sve niži i niži. Dakle, za većinu bolesnika od ključne su važnosti nacionalni i internacionalni registri potencijalnih nesrodnih darivatelja koštane srži - ističe te pojašnjava da je zbog velike raznolikosti ljudskih gena ključno imati široku bazu darivatelja. Potvrđuje to i činjenica da je samo 0,3 posto učlanjenih do sada imalo priliku drugome pružiti šansu za život. Osim darivanjem vlastite koštane srži, ljudski život moguće je spasiti donacijom matičnih stanica iz pupkovine, nakon porođaja, kaže.
Fokus njenog interesa u Parizu bio je usmjeren na produbljivanje znanja i usvajanje kliničkih vještina u suvremenoj staničnoj i imunološkoj terapiji, ponajprije u pogledu CAR-T stanične terapije, biospecifičnih protutijela te zbrinjavanja komplikacija povezanih s tim oblicima liječenja.
- Najviše vremena provela sam na odjelima za alogeničnu transplantaciju i CAR-T, autolognu transplantaciju i posttransplantacijsko zbrinjavanje te za liječenje rezistentnih infekcija. Sudjelovala sam u vizitama, timskim raspravama, pregledavala bolesnike uz nadzor specijalista te boravila u jedinici za aferezu (prikupljanje) krvnih stanica. Također sam dio vremena posvetila analizi podataka bolesnika prethodno liječenih biospecifičnim protutijelima, s naglaskom na pojavnost infekcija, a dobiveni rezultati bit će objedinjeni u znanstveni rad. Posebnu zahvalu ovim putem upućujem doktoricama Zoe Van de Wyngaert, Anne Banet, Simoni Sestili i Zori Marjanović, koja je riječki student, iza sebe ima godine iskustva i vodi dnevnu bolnicu, tako da su njeni napuci za mene bili od posebne važnosti - ističe dr. Grenko Malnar.
Dodaje kako je kroz razgovor s kolegama i vlastito iskustvo shvatila da Hrvatska dobro kotira glede dostupnosti klasične kemoterapije, monoklonskih protutijela i ciljanih lijekova. No bitno je i to u kojoj fazi i u kojim kombinacijama je lijek dostupan, što se razlikuje od zemlje do zemlje.
Iščekujemo CAR-T
- Kad govorimo o novijoj imunoterapiji, dakle CAR-T stanicama i biospecifičnim protutijelima, mi u prosjeku kasnimo 2-3 godine za Zapadnom i Središnjom Europom. Hrvatska trenutno ima odobreno nekoliko biospecifičnih protutijela za limfomske bolesti, no kako očekujemo odobrenja i u drugim indikacijama, prepoznali smo potrebu za pravovremenim usavršavanjem. Glede CAR-T stanica trenutno u državi imamo jedan proizvod, dok ih je u Francuskoj 4, no koriste još dodatna 2 produkta kroz kliničke studije. To su terapijske opcije koje se koriste u relapsu, kad se bolest brzo vrati.Kako su pokazale odličnu učinkovitost, nadamo se da će i naš osiguravatelj prepoznati njihovu važnost i odobriti ih za naše tržište - ističe liječnica.
Dodaje kako se KBC Rijeka kandidirao i očekuje brzo odobrenje novih CAR-T proizvoda i biospecifičnih protutijela.
- Želimo biti potpuno spremni zbrinuti bolesnike po europskim standardima, ali i donekle rasteretiti referentni centar u Zagrebu. U tom procesu važan će biti i moj doprinos: prijenos stečenih znanja timu te zbrinjavanje bolesnika s ranim i kasnim komplikacijama liječenja. Posebnu ćemo pozornost posvetiti i prevenciji te liječenju rezistentnih infekcija, za što postoje vrlo specifični protokoli. Jedan od pristupa, koji smo nedavno počeli uvoditi i u našu kliničku praksu, jest transplantacija fekalne mikrobiote – ističe dr. Grenko Malnar.
POGLEDAJTE VIDEO:
Poduprite Zakladu Ana Rukavina pozivom na 060 9000
Svi koji žele podržati djelatnost Zaklade Ana Rukavina, u koju spada i financiranje edukacije domaćih stručnjaka u vrhunskim centrima u svijetu, to mogu učiniti od 1. do 31. prosinca 2025. pozivom na humanitarni broj 060 9000, koji je omogućio HT. Cijena poziva je 0,66 eura (+ PDV), a svaki poziv pridonosi nadi u bolji i zdraviji život onima kojima je pomoć najpotrebnija.