Svibanj i lipanj su mjeseci kad su krpelji najaktivniji, uz ranu jesen, pa je sada pravo vrijeme da se podsjetimo glavnih pravila zaštite od ugriza krpelja, koji mogu biti i opasni jer prenose bolesti koje, ako se ne prepoznaju i ne liječe na vrijeme, mogu donijeti niz komplikacija, pa i završiti smrću.
POGLEDAJTE VIDEO: Evo kako pravilno skinuti krpelja s tijela
- U prirodi, krpelji se najčešće nalaze na listovima i granama grmova, niskoga raslinja do visine od jednoga metra, u šikarama te najčešće u prizemnom sloju šuma. Zbog toga je boravak u prirodi, osobito među niskim raslinjem, povezan s mogućnošću dolaska u kontakt s krpeljima - ističu u Službi za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), uz naglasak kako se ovisno o klimatskim okolišnim uvjetima mogu "aktivirati" i izvan uobičajene sezone.
Dakle, to što su najaktivniji u proljeće i rano ljeto te u ranu jesen ne znači da ih ne možete "pokupiti" tijekom boravka u prirodi u srpnju, na primjer.
- Krpelji se najčešće zaraze prilikom hranjenja na šumskim životinjama i glodavcima, a ako se čovjek nađe u njihovim prirodnim staništima, u okolišu, mogu se uhvatiti za njegovu odjeću te svojim ubodom mogu prenijeti zarazu i na čovjeka. Kod nas je najrasprostranjeniji tzv. šumski krpelj (Ixodes ricinus), prvenstveno u kontinentalnom dijelu Hrvatske, ali se njegova prirodna staništa u manjem broju mogu naći i u drugim dijelovima zemlje. Šumski krpelj može biti zaražen bakterijom Borrelia burgdorferi, koja uzrokuje Lajmsku bolest, te virusom krpeljnog meningoencefalitisa, dok u hrvatskom priobalju za ljude može biti rizičan pseći krpelj (Rhipicephalus sanguineus), koji može prenijeti rikecije, koje uzrokuju mediteransku pjegavu groznicu. Od bolesti koje krpelji mogu prenijeti u Hrvatskoj, ako su zaraženi njihovim uzročnicima, najčešće su Lajmska bolest (Lyme borelioza) i krpeljni meningoencefalitis, vrlo rijetko i neke druge - kažu naši sugovornici.
Poseban problem je činjenica što simptome zaraze bolestima koje prenose nije uvijek lako prepoznati i povezati s boravkom u prirodi te mogućnošću da nas je ugrizao krpelj jer se najčešće javljaju s odgodom od nekoliko dana. No postoje neki tipični simptomi koji upućuju na to da bi mogla biti riječ o tome.
U roku od 2 do 30 dana nakon ugriza krpelja u većini slučajeva pojavljuje se crvenilo na koži (erythema migrans), koje može biti ovalnog ili prstenastog oblika i polako se širi te doseže promjer najčešće veći od 5 centimetara. To je crvenilo obično dugo prisutno (i do nekoliko tjedana), a u sredini postupno blijedi, stvarajući karakterističan oblik. Uz tipičan osip na koži, mogu se razviti nespecifični simptomi, poput malaksalosti, umora, zimice, vrućice, glavobolje, ukočenoga vrata, bolova u mišićima i zglobovima te povećanje limfnih čvorova, a to može trajati i nekoliko tjedana u neliječenih bolesnika, kažu u HZJZ-u.
- U slučaju pojave takvih karakterističnih promjena na koži (pojedinačnih ili višestrukih) nakon uboda krpelja važno je javiti se svom odabranom liječniku - ističe se u odgovoru koji su nam poslali.
Lajmska bolest liječi se antibioticima, a to je izuzetno važno da se spriječi kasniji stadij bolesti i moguće kasne posljedice.
S druge strane, krpeljni meningoencefalitis je upalna bolest središnjeg živčanog sustava uzrokovana virusom krpeljnog meningoencefalitisa i infekcija ovim virusom u većine osoba uzrokuje samo blagu bolest, praćenu vrućicom, općom slabošću, klonulošću, bolovima u mišićima i drugim nespecifičnim simptomima. Kod manjeg broja zaraženih može se razviti drugi stadij bolesti s ponovnim porastom temperature i tipičnom kliničkom slikom zahvaćenosti moždanih ovojnica (meningitis). Klasična slika meningitisa i rjeđe encefalitisa očituje se jakom glavoboljom, kočenjem vrata, mučninom, povraćanjem i drugim neurološkim simptomima, ističu sugovornici.
Dakle, bilo koji od spomenutih simptoma ili kombinacija više njih razlog su za to da se hitno javite liječniku.
Uz klasične mjere zaštite prije odlaska u prirodu - od nabavke odgovarajućih repelenata, odijevanja majica i košulja s dugim rukavima te hlača s dugačkim nogavicama koje je dobro vezati na gležnju, kako bi se smanjila mogućnost da krpelj dođe bliže koži te izbjegavanja neutabanih staza, sjedenja na zemlji i slično, najbolja metoda zaštite od krpeljnog meningoencefalitisa za one koji često borave u prirodi je - cijepljenje.
- Ono se provodi s tri doze cjepiva protiv krpeljnog meningoencefalitisa kojima se postiže zaštita, a zbog produljenja odgovarajuće zaštite preporučuje se docjepljivanje jednom dozom svakih 3-5 godina. Cijepljenje se posebno preporučuje osobama koje pripadaju rizičnim skupinama i češće su izložene ubodu krpelja, i to u krajevima gdje u poznatim endemskim područjima ima krpeljnog meningoencefalitisa. Opravdano je cijepljenje šumara, šumskih radnika, vojnika, lovaca, planinara, ali i izletnika i turista koji samo povremeno borave u endemskim područjima - ističu u HZJZ-u.
Imajte na umu da krpelji mogu ući u kuću i na dlaci ili koži kućnih ljubimaca te da ubod krpelja i za njih može biti iznimno neugodan. Zbog toga i ljubimce obavezno treba zaštititi sprejem, šamponom ili ogrlicom, a po povratku kući dobro pregledati i iščetkati dlaku. Najbolje je to raditi na velikom bijelom papiru ili plahti, da bolje primijetite krpelja koji padne i lakše ga se mogli riješiti iz kuće. Prije toga svakako navucite rukavice i zaštitite se odgovarajućom odjećom.
TOP savjeti za izbjegavanje krpelja u prirodi
1. Nabavite odgovarajući repelent i nanesite ga prije odlaska u prirodu, najbolje i po rubovima onih dijelova tijela koji će biti pokriveni odjećom (primjerice, po koži uz rub hlača koja će biti ispod tkanine). Vodite računa o uputama na pakiranju. Neki od repelenata djeluju do 12 sati, neki samo do četiri sata, pa nanošenje treba ponoviti i tijekom boravka u prirodi. U uputama će pisati i mogu li se nanositi na odjeću, što je također poželjno.
2. Nosite svijetlu odjeću na kojoj je lakše primijetiti krpelja. Uvucite nogavice u čarape, a majice u hlače, kako biste smanjili rizik da se zavuku pod odjeću. U prirodi ne hodajte u japankama ili sandalama, uvijek nosite čvrstu obuću s čarapama.
3. Ne hodajte neutabanim stazama, kroz gusto grmlje ili lišće, ne provlačite se kroz prolaze s obraslim raslinjem. Nemojte sjediti ili ležati na tlu, ne ostavljajte odjeću ili ruksak na tlu tamo gdje je raslinje divlje. Držite se očišćenih staza.
4. Pregledajte odjeću i nepokrivene dijelove kože svaka dva do tri sata tijekom boravka u prirodi, a obavezno to treba učiniti po povratku iz prirode. Obavezno skinite sa sebe svu odjeću koju ste nosili i stavite je na pranje jer se krpelji mogu zadržati na odjeći i po nekoliko sati tražeći mjesto uboda.
5. Po povratku iz prirode posebno treba pregledati rubno područje vlasišta (iza uha, zatiljak, vrat), prepone, pazuhe i područje iza koljena te pupak. Potom se otuširajte i operite kosu.
Ako pronađete krpelja na koži
- Odmah ga izvadite pincetom za čupanje dlačica. Treba ga obuhvatiti pincetom uz samu kožu i laganim povlačenjem izvući, pazeći da se ne ošteti tijelo krpelja prilikom izvlačenja. Dobro je koristiti povećalo, kako biste ga bolje obuhvatili, jer trganjem krpelja ostaje dio zarinut u kožu pa može doći do zaraze. U tom slučaju potražite pomoć liječnika.
- Krpelja ni pod kojim uvjetima ne bismo smjeli "gušiti" na koži, premazivanjem alkoholom, uljem ili masti niti "paliti" šibicom jer time izazivamo naglu smrt krpelja, pri čemu on isprazni sadržaj svoje trbušne šupljine u čovjeka i tako vrlo lako prenese zarazu ako je zaražen.
- Krpelje nikad nemojte dirati golim rukama. a nakon što ste ga odstranili s kože, mjesto uboda premažite antiseptikom.