Keto ili ketogena dijeta, jedan od najpopularnijih trendova u prehrani, brzo je stekla dobru reputaciju zbog svojih impresivnih rezultata u mršavljenju i mogućim zdravstvenim koristima. Ovaj oblik prehrane spada pod LCHF (low carb, high fat) stil, s vrlo strogim ograničenjem unosa ugljikohidrata na svega 20-30 grama dnevno. Zbog toga, tijelo ulazi u stanje poznato kao ketozu, kada kao gorivo počinje koristiti ketone, umjesto uobičajene glukoze.
POGLEDAJTE VIDEO:
Iako se ketogena dijeta godinama koristi u medicinske svrhe, posebice u liječenju epilepsije, sve više istraživanja sugerira njen pozitivan utjecaj na karcinome, neurološke bolesti poput Parkinsonove i Alzheimerove bolesti, pa čak i depresiju i anksioznost. Mnogi liječnici preporučuju keto dijetu kao terapiju zbog njezine sposobnosti da stabilizira raspoloženje i poboljšava mentalne funkcije.
Keto kao rješenje za mršavljenje
Jedna od najprivlačnijih karakteristika keto dijete je njezina učinkovitost u mršavljenju. Keto dijeta smanjuje apetit, a tijelo ulazi u proces sagorijevanja masti, što omogućava brz gubitak kilograma. Mnogi stručnjaci vjeruju da ketoni, koje tijelo proizvodi u ketogenoj dijeti, predstavljaju bolji izvor energije za naše organe i tkiva, uključujući mozak, srce i bubrege. Također, mitohondriji, naše energetske 'tvornice', učinkovitije rade kad tijelo koristi ketone kao gorivo.
Moguće nuspojave i rizici
Iako keto dijeta donosi brojne prednosti, nije bez svojih izazova. Tijekom prvih dana prehrane, zbog drastično smanjenog unosa ugljikohidrata, mnogi ljudi doživljavaju simptome tzv. 'keto gripe'. Vrtoglavica, glavobolje, umor, bolovi u mišićima i poremećena koncentracija najčešći su simptomi, no oni obično nestaju nakon nekoliko dana.
Osim toga, zbog većeg unosa proteina životinjskog podrijetla, može doći do problema poput opstipacije, povećanja razine masti u krvi (hiperlipidemije) i hipotenzije, što je rezultat pojačanog izlučivanja amonijaka iz tijela. Dugotrajno pridržavanje ketogene dijete može dovesti do smanjenog unosa kalcija i vitamina D, što može negativno utjecati na koštane strukture. Najveća opasnost ove dijete je dugoročno zakiseljavanje krvi (ketoacidoza), što može oštetiti bubrege i jetru.
Preporuke nutricionista
Magistra nutricionizma Anita Šupe naglašava da, iako ketogena dijeta može biti korisna za mršavljenje, za optimalno zdravlje preporučuje uravnotežen pristup prehrani.
- Najvažniji je unos povrća, uz umjerene količine proteina i zdravih masti. Ako nema ozbiljnog zdravstvenog razloga za strogi keto, liberalniji pristup kroz LCHF dijetu s 50-100 g ugljikohidrata dnevno također može donijeti dobre rezultate. - govori nutricionistica.
Primjer dnevnog jelovnika na keto dijeti
Doručak:
Šnita LCHF kruha i kefir. LCHF kruh, pripremljen od sjemenki, badema i kokosa, bogat je nutrijentima i zasitan, stoga je dovoljno konzumirati manju količinu u odnosu na običan pšenični kruh.
Ručak:
Juha + povrće ili zelenje po izboru, meso ili riba (2/3 povrća, 1/3 mesa/ribe), začinjeno i pripremljeno sa zdravim mastima, uz salatu.
Večera:
Zdjela salate ili kuhano povrće, uz pancetu, jaja, LCHF kruh, orašaste plodove ili malo kvalitetnog sira.
Ketogena dijeta nije za svakoga, ali njezina popularnost ne jenjava. Ako ste spremni za izazov i promjenu životnih navika, keto može biti učinkovit put prema boljem zdravlju i tijelu. Naravno, uvijek je najbolje konzultirati se s liječnikom ili nutricionistom prije početka bilo koje restriktivne dijete.