Nikada nismo znali više o prehrani, tjelovježbi, hormonima, mikrobiomu, mentalnom zdravlju i dugovječnosti, a istovremeno nikada nismo bili pod većim pritiskom da stalno 'radimo na sebi'... No u vremenu kada su informacije o zdravlju na dohvat ruke, paradoksalno je da se sve veći broj ljudi osjeća - nezdravije.
Granica između odgovorne brige za zdravlje i opsesije postaje sve tanja, a posljedice tog pomaka sve su vidljivije.
POGLEDAJ VIDEO: Zagreb: Predstavljanje istraživanja o mentalnom zdravlju "Brini o nutrini"
Kada briga prerasta u opsesiju
Briga za zdravlje postaje problematična kada počne narušavati kvalitetu života. Osoba koja je opsjednuta zdravljem može provoditi sate analizirajući simptome, pretražujući internet, izbjegavajući određene namirnice ili društvene situacije iz straha da će "naštetiti zdravlju". Svaki umor postaje sumnjiv, svaka promjena u tijelu potencijalni znak ozbiljne bolesti.
U psihologiji se taj obrazac često povezuje s pojmom zdravstvene anksioznosti ili, u ekstremnijim slučajevima, hipohondrije. Međutim, suvremeni oblici opsesije zdravljem često su društveno prihvaćeni, pa čak ih se i potiče na društvenim mrežama.
Primjer je ortoreksija - opsesija "zdravom" prehranom. Iako još nije službeno dijagnostički poremećaj, sve je prisutnija, osobito među mladima. Osoba ne jede ono što voli, već ono što smatra "ispravnim", a kršenje vlastitih prehrambenih pravila izaziva krivnju i tjeskobu.
Industrija zdravlja i profit od nesigurnosti
Wellness industrija, vrijedna milijarde eura, igra ključnu ulogu u održavanju tog pritiska. Suplementi, testiranja, aplikacije za praćenje zdravlja, personalizirani planovi prehrane i treninga - sve se prodaje pod krinkom brige, ali često se temelji na poruci da s nama nešto nije u redu.
Marketing rijetko govori o ravnoteži. Umjesto toga, nudi rješenja za probleme koje možda nismo ni imali dok nam nisu predstavljeni. "Niste umorni zato što ste ljudi, nego zato što vam nedostaje ovaj mineral." "Niste pod stresom zbog života, nego zato što ne pratite ovu rutinu."
Takve poruke postupno potkopavaju povjerenje u vlastito tijelo i intuiciju.
Mentalno zdravlje u sjeni fizičkog savršenstva
Ironično, opsesija fizičkim zdravljem često dolazi nauštrb mentalnog zdravlja. Konstantna samokontrola, strah od pogreške i uspoređivanje s drugima mogu dovesti do kroničnog stresa, anksioznosti i osjećaja neadekvatnosti.
Posebno su ranjivi mladi ljudi, koji odrastaju u okruženju gdje se vrijednost mjeri produktivnošću i izgledom. Za njih zdravlje nije izvor sigurnosti, već još jedan kriterij koji moraju zadovoljiti.
Psiholozi upozoravaju da je ključni problem gubitak fleksibilnosti. Zdrava osoba zna kada se odmoriti, pojesti kolač bez grižnje savjesti ili preskočiti trening. Opsesivna osoba to ne može - jer pravila su stroža od potreba.
Povratak ravnoteži: zdravlje kao odnos, ne projekt
Prava briga za zdravlje ne temelji se na savršenstvu, nego na odnosu prema sebi. To je sposobnost slušanja tijela, prihvaćanja promjena i razumijevanja da zdravlje nije linearno stanje, već dinamičan proces.
Stručnjaci ističu da je važno vratiti zdravlju ljudsku dimenziju. To znači priznati da su umor, bolest i nesavršenost dio života, a ne neprijatelji koje treba eliminirati. Također znači postaviti granice prema informacijama - ne mora se znati sve, niti se sve mora pratiti.
Možda je najveći čin brige za zdravlje upravo onaj koji se danas najmanje promovira: stati, udahnuti i dopustiti si da budemo dovoljno dobri.
U društvu koje zdravlje pretvara u obvezu, a tijelo u projekt, važno je postaviti pitanje: činimo li sve to zato što se želimo osjećati bolje ili zato što se bojimo osjećati loše? Odgovor na to pitanje često otkriva razliku između brige i pritiska.
Zdravlje ne bi smjelo biti izvor straha, nego temelj slobode. A sloboda, za razliku od savršenstva, ne dolazi iz kontrole, već iz ravnoteže.