U brdovitom području iznad Matagalpe u Nikaragvi poljoprivrednik Juan Pablo Castro uzgaja kavu više od 25 godina.
Njegova farma od dva hektara, prepuna drveća citrusa, tipičan je primjer malih posjeda koji proizvode velik udio zrna kave u svijetu.„Zbog suše pojavila su se takozvana prazna zrna”, objašnjava njegov sin, Jeffry Castro.
POGLEDAJ VIDEO: Evo gdje sve možete popiti kavu za 1 euro u Hrvatskoj: 'Kod nas je tako zbog dišpeta i revolta'
„Umjesto da plod sadrži dva zrna, kao što je uobičajeno, mahuna je prazna ili sadrži samo jedno nepravilno zrno.” Ta lakša zrna, koja se smatraju manjkavima, isplivaju tijekom postupka pranja te mogu pokvariti okus i aromu završnog proizvoda. Klimatske promjene uzrokovale su još jedan problem, a to je pojava nalik hrđi na listovima kave.
Ta gljivična bolest (Hemileia vastatrix) uzrokuje žuto-narančaste mrlje na listovima, slabi biljke i predstavlja jednu od najvećih prijetnji svjetskoj proizvodnji kave.Jeffry sada radi kao tehničar u pokusnoj stanici kojom upravlja zaklada Nicafrance, nikaragvanska organizacija za razvoj koja surađuje s istraživačima koje financira EU da bi se zaštitila budućnost kave i kakaa.
Put prema klimatski održivoj kavi i čokoladi
Cijene kave i kakaa dosegnule su rekordno visoke razine, dijelom zato što nepredvidljivi vremenski uvjeti smanjuju urod. To pogađa poljoprivrednike poput obitelji Castro, ali i europske potrošače.
Europa je jedna od najvećih potrošača kave i kakaa u svijetu te je odgovorna za otprilike trećinu sveukupne potrošnje i nešto manje od polovice potrošnje. Klimatske promjene već se očituju u sve skupljem jutarnjem espressu ili komadu čokolade.
„Ako želimo i dalje jesti čokoladu i piti kavu, moramo surađivati na globalnoj razini”, upozorava Sophie Léran, biologinja koja se bavi biljkama i istraživačica pri Francuskom centru za poljoprivredno istraživanje u području međunarodnog razvoja. „Moramo uzgajati ove usjeve na drugačiji način. Biljke moraju postati otpornije da bi se nosile s klimatskim promjenama“, rekla je.
Uzgoj otpornih usjeva pomoću pristupa inicijative BOLERO
Istraživački tim inicijative BOLERO okuplja stručnjake iz Europe, državne istraživačke institute u trima zemljama proizvodnje (Nikaragva, Uganda, Vijetnam) i partnere iz industrije.
Usmjereni su na uzgoj otpornijih biljaka kave i kakaa koje manje ovise o vanjskim sredstvima poput gnojiva.
Istraživači se usredotočuju na tehniku koja se naziva cijepljenje, pri čemu se nadzemni dijelovi biljke kave i kakaa spajaju s otpornijim korijenjem ili podlogama, često divlje kave ili sorti robusta, koje već pokazuju bolju otpornost.Zašto cijepljenje?
Jer je tradicionalni uzgoj biljaka jednostavno prespor. Stvaranje nove sorte unakrsnim oprašivanjem i višegodišnjim rastom može potrajati 20–30 godina, što je znatno sporije od brzine klimatskih promjena.
- Uzimamo sorte koje su već razvijene, testirane i odobrene te ih cijepimo na podlogama koje su prilagođene, primjerice, suši. To je znatno brži način suočavanja s klimatskim promjenama - objašnjava Léran.
Za poljoprivrednike to znači da zadržavaju zrna koja poznaju, ali dobivaju izdržljivije biljke, i to u samo nekoliko godina, a ne desetljeća.
Jeffry prepoznaje potencijal. - Cijepljene biljke omogućuju nam da zadržimo omiljene sorte, ali i da ih u kratkom roku učinimo otpornima na klimatske promjene. Biljka s korijenjem otpornim na sušu trajat će duže i manje utjecati na proizvodnju.
Suradnja s poljoprivrednicima i industrijom
Nedostatak je taj što je cijepljenje skuplje od uzgoja iz sjemena. Zato tim inicijative BOLERO surađuje s velikim poljoprivrednim društvima poput tvrtke ECOM i Agromillora s ciljem širenja primjene i smanjenja troškova.
Stručnjaci također pomiču granice detaljnim proučavanjem sustava korijenja te izradom računalnih modela za predviđanje najboljih spojeva biljaka i korijenja. Neke cijepljene biljke mogle bi biti spremne za poljoprivrednike u roku od pet godina.
Kušanja koja provode tvrtke kao što su Nestlé, Illy i Lavazza pokazuju da se zadržavaju okus i aroma kakve ljubitelji kave očekuju. „Provjerili smo kvalitetu pripremljene kave, što uključuje i okus te aromu”, rekla je Léran. „To je vrlo važno ako želite izvoziti te biljke širom svijeta.”
Od laboratorija do polja
Léran se iz Montpelliera u Francuskoj preselila u Nikaragvu da bi izravno surađivala s poljoprivrednicima u brdskim područjima. Na pokusnoj farmi ispituju se nove sorte u stvarnim uvjetima: različite doze gnojiva, razine boje i izloženost suši.
„Provodimo mnogo pokusa”, rekla je Léran. „Neke biljke dobivaju polovicu uobičajene doze gnojiva. in the shade. Druge se sade ispod drveća da bi se vidjelo mogu li rasti u hladu. I naravno, zatim proučavamo otpornost na sušu.” Budući da je naviknula na laboratorijski rad, Léran priznaje da joj je promjena isprva bila izazovna, ali s vremenom ju je prigrlila.
„Rad u polju i učenje od poljoprivrednika i tehničara za mene je novo iskustvo. Uglavnom sam ja ta koja uči.”
Globalni napori
Izazovi nisu ograničeni samo na Srednju Ameriku. U vijetnamskoj provinciji Dong Nai, nedaleko od grada Ho Ši Mina, poljoprivrednik Nguyen Quy Tuan uzgaja otprilike 1 500 stabala kakaa.
„Potrebno je više zalijevati”, rekao je. „Također se suočavamo s većim brojem nametnika i bolesti. To podrazumijeva veće troškove za pesticide i fungicide, kao i za električnu energiju radi navodnjavanja.”
U Vijetnamu mreža BOLERO surađuje s tvrtkom ECOM, velikim trgovcem i proizvođačem dobara, radi ispitivanja novih sorti kakaa. „Doživljavamo sve više suša”, rekao je Laurent Bossolasco, voditelj održivosti u tvrtki. „U travnju prošle godine imali smo osobito tešku sušu, zbog čega su cijene kave dosegnule rekordno visoke vrijednosti.”
Nadamo se da će nove, otpornije biljke pomoći poljoprivrednicima da se prilagode i pridonijeti stabilizaciji cijene. „Posljednji put kad sam bio u Francuskoj, šokirale su me cijene kave”, rekao je. „Svjedočimo velikim promjenama cijena, koje su dijelom posljedica klimatskih promjena. Naravno, ne možemo sami zaustaviti klimatske promjene, ali možemo pomoći poljoprivrednicima da ih prebrode.”
Domino-efekt
Rad koji se provodi već pronalazi put do vijetnamskih sela, gdje agronomi surađuju s poljoprivrednicima i poljoprivrednim institutima da bi ispitali nove biljke. Nguyen želi nabaviti nove sjemenke kakaa. „Hranjive tvari u tlu na našoj farmi morat će se poboljšati. Nadamo se da će to biti dovoljno.”
Kako inicijativa ulazi u završnu godinu, naglasak je na pretvaranju pokusa u upotrebljive sjemenke i biljke. Uspjeh bi poljoprivrednicima zaštitio prihode i osigurao da sitnice poput jutarnjeg espressa ili kockice čokolade ostanu dijelom naše svakodnevice. „Cilj je osigurati da ove dragocjene kulture opstanu u uvjetima brzih klimatskih promjena”, rekla je Léran.
Suše i bolesti prijete kavi i čokoladi, ali znanstvenici i poljoprivrednici zajedno rade na tome da ti svakodnevni užitci i dalje budu dostupni.
Autor: Tom Cassauwers
Istraživanja u ovom članku financira EU-ov program Obzor. Stavovi sugovornika ne odražavaju nužno stavove Europske komisije.
Više informacija:
- BOLERO (CORDIS)
- Internetska stranica projekta BOLERO
- Istraživanje poljoprivrede, šumarstva i ruralnih područja EU-a
- Zdravlje biljaka
Ovaj je članak izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.