Zimi, kad se vratimo kući promrzli i umorni, malo što zvuči privlačnije od dugog, toplog tuša. Para, toplina, osjećaj opuštanja, gotovo ritual smirivanja nakon hladnog dana. No upravo taj trenutak ugode zapravo može biti pravi neprijatelj kože. Vruća voda, iako trenutno djeluje umirujuće, dugoročno narušava njezinu prirodnu ravnotežu, čineći je suhom, osjetljivom i sklonom iritacijama.
Koža ima vlastitu zaštitnu barijeru, tanki sloj lipida koji zadržava vlagu i štiti je od vanjskih utjecaja. Kada se tuširamo vrlo toplom vodom, taj se sloj topi i ispire, a koža gubi prirodna ulja koja joj daju elastičnost i mekoću. Rezultat je osjećaj zatezanja, suhoće i često neprimjetna, ali stalna iritacija. Kod osoba sa suhom ili osjetljivom kožom to može dovesti i do perutanja ili pojave crvenila.
POGLEDAJTE VIDEO:
Idealna temperatura za tuširanje zimi nije vruća, već mlaka, dovoljno topla da pruži ugodu, ali ne toliko da isušuje.
Stručnjaci preporučuju da tuširanje traje najviše deset minuta. Dulji boravak pod toplom vodom ne pojačava čistoću, već samo dodatno narušava hidrolipidni sloj kože.
Zimi koža traži nježna sredstva za pranje bez agresivnih sulfata i mirisa. Gelovi s dodatkom ulja, ceramida ili mliječne kiseline pomažu u očuvanju prirodne vlažnosti kože. Nakon tuširanja, dok je koža još lagano vlažna, najbolje je nanijeti bogat losion ili ulje za tijelo kako bi se vlaga „zaključala“ u koži.
Dijelovi poput potkoljenica, laktova i koljena najbrže reagiraju na vruću vodu, postaju grubi, sivi i bez sjaja. Redovito nježno eksfoliranje (jednom tjedno) i nanošenje masnijih krema može spriječiti taj osjećaj zatezanja i povratiti koži mekoću.
Tuširanje može ostati zimski ritual opuštanja, ali bez pregrijavanja.
Umjesto da se oslanjate na toplinu vode, opuštanje možete pojačati mirisnim gelom s eteričnim uljima, ugodnom glazbom ili mekim ručnikom koji čeka nakon tuša. Toplina tada dolazi iz atmosfere, ne iz pare koja šteti koži.