U svijetu u kojem restorani neprestano traže nove načine za povećanje prihoda, od skrivenih troškova usluge do strateškog oblikovanja jelovnika, pojavio se novi, kontroverzni trend koji je podijelio javnost. Riječ je o politici naplate dodatne naknade gostima koji ne pojedu svu hranu sa svog tanjura. Ono što se na prvu čini kao drska mjera za povećanje profita, zapravo je glasan prosvjed protiv globalnog problema bacanja hrane i kulture nepoštovanja prema namirnicama.
Ova neobična praksa postala je viralni hit na društvenim mrežama, potaknuvši žustre rasprave o tome gdje prestaje pravo gosta, a počinje odgovornost prema hrani i resursima. Vlasnici restorana koji su je uveli tvrde da im cilj nije kazniti goste, već ih educirati i potaknuti na savjesnije ponašanje.
Raspravu je nedavno rasplamsala Mikasa Hanma, vlasnica restorana u Njemačkoj, svojim videom na TikToku koji je pregledan više od četiri milijuna puta. U videu objašnjava pravila svoje popularne "All You Can Eat" (Sve što možeš pojesti) ponude. Gosti plaćaju 30 € po osobi i imaju 90 minuta da uživaju u neograničenim količinama hrane. Međutim, postoji kvaka.
"Hrana koja ostane na tanjuru dodatno se naplaćuje", objasnila je Hanma. "Ako ne možete dovršiti ono što ste naručili, na kraju ćete morati platiti više."
Koncept je osmišljen tako da gosti mogu naručiti pet malih jela po osobi svake minute, što teoretski znači da bi mogli naručiti čak 450 jela unutar 90 minuta. "Pravilo je naručiti samo onoliko koliko možete pojesti", naglašava Hanma. Svoju politiku smatra poštenom: "Plaćate uslugu koja vam omogućuje da jedete koliko god želite. Ne plaćate određenu porciju. Time smanjujemo otpad i maksimiziramo vrijednost." Ovaj koncept, iako nekima šokantan, vrlo je popularan u Njemačkoj i nije ograničen samo na njezin restoran.
Slična priča dolazi iz Velike Britanije, gdje je Mark Graham, vlasnik puba The Star Inn u Cornwallu, odlučio stati na kraj rasipništvu. Nakon što je primijetio da gosti na njegovom popularnom nedjeljnom "carvery" buffet stolu gomilaju hranu koju kasnije ostavljaju, uveo je naknadu za "pretjerani otpad".
"Svaki bi kuhar na svijetu bio uvrijeđen otpadom", izjavio je Graham za The Independent. "Današnji ljudi misle da ako su nešto platili, mogu raditi što god žele."
Bura se podigla kada se jedna gošća na društvenim mrežama požalila da joj je na račun za dva obroka od 14 € dodano još 5,60 € zbog ostataka. Graham joj je javno odgovorio, objasnivši da nije problem u nekoliko krumpira, već u "čistom rasipništvu".
"Kad bi svi radili kao vi, morao bih pripremiti hranu za 200 ljudi da bih poslužio njih 100", napisao je. Svoje tvrdnje potkrijepio je fotografijama tanjura na kojima su ostale ogromne količine mesa, krumpira i povrća. "To je buffet 'sve što možeš pojesti', a ne 'sve što možeš natrpati'", slikovito je objasnio, dodavši kako su gosti na tanjure složili "planine hrane na koje ste mogli staviti ljestve i zastavu".
Podijeljene reakcije: Genijalna ideja ili pljačka?
Reakcije javnosti bile su podijeljene, no većina je stala na stranu vlasnika restorana. Dok su se neki pitali: "Što ako probam jelo i ne svidi mi se?" ili se žalili na vremensko ograničenje koje stvara pritisak, mnogi su pozdravili ovu mjeru.
"U Danskoj je to sasvim normalno za 'all-you-can-eat' sushi", komentirao je jedan korisnik. Drugi su se složili: "Koncept je pošten. Uvijek možete probati nove stvari, a politika o ostacima je fer."
U Njemačkoj je ova praksa još raširenija. Restoran Yuoki u Stuttgartu naplaćuje simboličan 1 € za ostatke, a vlasnik Guoyu Luan ističe: "Zove se 'jedi koliko možeš', a ne 'baci koliko možeš'." Prikupljeni novac, koji doseže i do 1000 €, donira u dobrotvorne svrhe. Slično postupa i restoran Okinii u Düsseldorfu, koji naplaćuje 1 € za hladne i 2 € za tople ostatke.
Ove mjere nisu samo poslovna odluka, već i odgovor na poražavajuću statistiku. Istraživanje Sveučilišta u Stuttgartu pokazalo je da prosječan Nijemac godišnje baci hrane u vrijednosti od oko 235 €.