5 zanimljivih činjenica o staklu koje vjerojatno niste znali

Stvaranje boljeg, održivijeg svijeta sutrašnjice počinjemo danas – i to malim promjenama: smanjenjem otpada, odabirom prirodnih proizvoda i ambalaže te fokusiranjem na ono što nas čini dobrim.

Jedna od dobrih odluka je i odabir stakla – materijala u potpunosti napravljenog od prirodnih i održivo dobivenih sastojaka, a iako ga ljudi koriste gotovo pet tisućljeća, i dalje ne prestaje fascinirati.

Danas staklo možemo vidjeti svugdje oko nas. Upotrebljava se kao prijeko potreban materijal u svakodnevnom životu, građevinarstvu, industriji, medicini, znanosti, umjetnosti… I to s razlogom, jer je riječ o - ako se pravilno koristi i odlaže - 100 posto obnovljivom materijalu, koji je zdrav za ljude i planet.

No, koliko je korisno i zdravo, toliko je staklo i prepuno zanimljivih, manje poznatih činjenica. Izdvojili smo pet informacija o staklu koje vjerojatno niste znali.

Foto: Vetropack

1. Okamenjena munja

Proizvodnja stakla danas je dovedena do umjetnosti. Moguće je proizvesti staklene proizvode u najrazličitijim oblicima i bojama, a muzeji diljem svijeta čuvaju izuzetno vrijedne umjetnine od stakla. No, u svojoj, vrlo pojednostavljenoj osnovi, staklo nastaje kad se sirovina, najčešće kvarcni pijesak (SiO2), ugrije na vrlo visoku temperaturu. Zato u prirodi staklo često nastaje uz pomoć munje, koja udari i podigne temperaturu pijeska iznad 1500 °C, trenutno taleći kvarc. Postupak traje oko jedne sekunde, a hlađenjem nastaje šuplja staklena cijev koju nazivamo okamenjena munja ili fulgurit.

2. Prvi stakleni predmeti u – Egiptu

Smatra se da su se prvi stakleni predmeti izrađivali u Egiptu približno 2500 godine prije Krista. Prije početka naše ere Aleksandrija je bila središte velike i razvijene proizvodnje stakla. Odatle je to umijeće u Augustovo doba prešlo u Rim, zatim u prvim stoljećima naše ere i u Bizant, pa se u srednjem vijeku raširilo zapadnom i srednjom Europom. U Hrvatskoj je prva poznata manufaktura stakla radila 1728.–1735. u Perlasdorfu (prema osnivaču i vlasniku Španjolcu Don Ramónu Villasu Perlasu de Rialpu), nedaleko od Crnoga Luga u Gorskom kotaru, a 1764. osnovana je staklana u Sušici kraj Ravne Gore.

Foto: Vetropack

3. Jedina hrvatska tvornica za staklenu ambalažu
Utemeljena 1860. godine od strane bavarskog industrijalca Michaela von Poschingera kao mala šumska glažuta u kojoj su se proizvodile staklenke za punionicu mineralne vode u obližnjoj Rogaškoj Slatini, Vetropack Straža d. d. iz Huma na Sutli danas je najveća tvornica za staklenu ambalažu u Hrvatskoj. Na 3 staklarske peći i 12 proizvodnih linija proizvodi oko 960 tona ambalažnog stakla dnevno.

4. Povratna staklena boca – održivi izbor
Uz jednokratnu staklenu ambalažu, dodatnu održivost nudi ponovna upotreba staklenih boca, koja smanjuje potrebu za sirovinama potrebnim za proizvodnju novih boca, čime se štede prirodni resursi poput pijeska i sode. Prema podacima Francuske agencije za zaštitu okoliša (ADEME) povratne staklene boce štede vodu za 51%, energiju za 79%, a smanjuju utjecaj na okoliš za 77%.

Foto: Vetropack

5. Jedna staklena boca može se iskoristiti do 20 puta
Jednom iskorištena povratna pivska staklena boca može se vratiti u trgovinu. Od tamo se vraća u punionicu, gdje uz najsuvremenije strojeve prolazi kroz proces industrijske dezinfekcije i kontrole kvalitete. Boca koja je ispravna i nema nikakvo oštećenje na sebi dobiva drugu šansu. Još jednom prolazi kroz inspekciju, gdje se pomoću kamera i infracrvenih zraka provjerava mjera boce, njezino dno, grlo i stijenka, a tek kada prođe i taj test, boca ponovno dolazi na liniju za punjenje. Ponovno napunjena boca odlazi na police trgovina ili stolove ugostiteljskih objekata, a kroz takav ciklus može proći i do 20 puta.

Kako bi istaknula dobrobiti koje donosi korištenje povratne pivske staklene boce, Grupacija proizvođača piva Hrvatske gospodarske komore pokrenula je kampanju „Vrati me“. Više o kampanji i prednostima korištenja povratne pivske staklene boce doznate na web stranici Vratime.hr.